Pripremio: Edwin M.
Danas je u Sarajevu održana Međunarodna konferencija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: 250 godina balade “Hasanaginica”.
Organizator konferencije je Zemaljski muzej iz Sarajeva u saradnji s Međunarodnim forumom Bosna, Filozofskim fakultetom u Tuzli, Institutom za muzikologiju Muzičke akademije UNSA, Bosanskim kulturnim centrom u Tuzli, Filozofskim fakultetom u Zenici i Pedagoškim fakultetom u Bihaću. Ova međunarodna konferencija okupila je 15 predavača/izlagača iz BiH i regije. U uvodnom dijelu prisutnim se obratio direktor muzeja Mirsad Sijarić, a prvo izlaganje je održao prof.dr.Rusmir Mahmutćehajić o baladi u bosanskim vidicima, te rastumačio baladu u kontekstu tadašnjih zbivanja i okruženja.
Od njenog prvog objavljivanja 1774. godine do danas balada Hasanaginica je postala dio kulturnog naslijeđa svijeta, a to znači da je čitana, tumačena i korištena na različite načine – u prijevodima, dramskim, baletskim i operskim izvođenjima, prikazima ljudi kojima izvorno pripada. Nema književnog djela nastalog u ovome jeziku s takvom prisutnošću u svijetu i s toliko odraza u drugim kulturama.
Cilj konferencije je obilježavanje 250 godina od kako je baladu Hasanaginica zabilježio Alberto fortis i predstavio je svijetu . Balada Hasanaginica je imala izuzetan uticaj na romantičarski pokret u književnoj Europi tog vremena a predstavnici tok pokreta su braća Grimm u Njemačkoj, Jernej Kopitar u Sloveniji.
Interesantno je da je baš Kopitar je imao uticaj na Vuka Karadžića koji se po Kopitarevom poticaju i nagovoru upustio u sveobuhvatno prikupljanje narodnih pjesama i umotvorina.Vuk Karadžić je tom priliom Hasanaginicu svrstao pod djela Srpskog naroda.
Izlaganja su bila organizirana u dva panela: (1) 250 godina Hasanaginice u svijetu; i (2) O baladi Hasanaginica u bosanskim vidicima. Konferencija je protekla jako uspješno kroz četiri sesije tokom kojih su izlagači prisutnim prezentirali svoje najnovije radove koji se tiču balade Hasanaginica, njenog uticaja i ostavštine.
Organizator je uspio u namjeri da u raspravama omogući istraživačko vraćanje izvornom tekstu i traganju za njegovim otkrivanjem izvan učitavanja koja zamračuju povijest i kulturu njenog porijekla.
Ovom prilikom čestitamo Zemaljskom muzeju i suorganizatorima na odličnoj organizaciji i mogućnosti da pratimo ovu cijenjenu konferenciju.
