-
novembar je dan kada svijet obilježava Međunarodni dan muškaraca, priliku da se razgovara o muškom zdravlju, odgovornom očinstvu, muškim uzorima i ulozi muškaraca u izgradnji sigurnog i pravednog društva. Ovaj datum nije samo povod za kampanju o prevenciji raka prostate i važnosti redovnih pregleda, već i za suočavanje s duboko ukorijenjenim problemima kojima muškarci kao počinioci ili saveznici mogu doprinijeti: nasiljem nad ženama i, u najtežim slučajevima, femicidom.
U Bosni i Hercegovini statistike i hronologije događaja posljednjih godina pokazuju zabrinjavajući trend: femicidi se događaju prečesto, gotovo kao crna konstanta u svakodnevici. Prema dostupnim nadležnim statistikama i medijskim izvještajima, u 2024. godini registrovano je dvanaest ubistava žena povezanih s rodno zasnovanim nasiljem, a broj žrtava u 2025. godini je pokazao da društvo nije uspjelo zaustaviti niz.
Zašto je 19. novembar odlična prilika da se o ovome govori? Zato što će podizanje svijesti o muškom zdravlju, uključujući brigu o vlastitom tijelu i odgovornom ponašanju, biti potpuni promašaj ako ne uključimo i odgovornost za emotivnu kontrolu, za traženje pomoći prije eskalacije nasilja i za mijenjanje normi koje to nasilje često opravdavaju. Prevencija raka prostate i borba protiv femicida nisu suprotstavljeni ciljevi, oba zahtijevaju aktivan, brižan, odgovoran pristup muškaraca u društvu.
Institucije kao što su policija, tužilaštva, sudovi, centri za socijalni rad moraju djelovati brže i efikasnije. Žrtve često prijavljuju prijetnje i nasilje, ali mehanizmi zaštite su često spori, fragmentirani ili nedovoljni, pravosudni postupci mogu potrajati godinama ili se obustaviti, a to ostavlja potencijalne žrtve bez zaštite.
Na nivou zakonodavstva tema koju često spominju aktivisti posljednjih godina u Federaciji Bosne i Hercegovine pokrenute su izmjene koje uvode pojam femicida i strože mjere za nasilje nad ženama. Proces donošenja zakonskih rješenja, uključujući izmjene Krivičnog zakona i zakona o zaštiti od nasilja u porodici, bio je predmet rasprava i ponovnih upućivanja u parlamentarne procedure. U Federaciji su se zakonski prijedlozi više puta vraćali na raspravu i usvajanje, što pokazuje i političku i institucionalnu kompleksnost u pokušaju da se femicid tretira kao zasebno i posebno krivično djelo.
Dok čekamo pune pravne i sistemske odgovore, društvo ne smije šutjeti. Stop femicidu nije samo slogan već zahtjev za konkretnim mjerama: bolje edukovane policijske i socijalne službe, brža i prioritetna procedura za prijave nasilja, sigurne kuće i podrška žrtvama, programi re/integracije i rehabilitacije za počinitelje, te široke preventivne kampanje koje mijenjaju rodne norme i vrijednosti. Mediji imaju obavezu izvještavati odgovorno: ne senzacionalizirati, već dokumentirati i pratiti slučajeve tako da se iz njih izvuku lekcije i ne ponove.
Imena žena koje su ubijene u BiH u posljednje dvije godine (iz medijskih izvještaja)
Napomena: sljedeća imena sastavljena su na osnovu javno objavljenih medijskih izvještaja i hronologija femicida. Lista služi kao bolna inventura gubitaka i kao podsjetnik da iza svake stavke u statistici stoji ime, porodica i neispričana priča. Izvori: lokalni mediji i nadležne statistike.
-
Amra Kahrimanović
-
Selma Baluković
-
Halida Mujedinović
-
Mileva Andrić
-
Amela Čičkušić (i njena djeca Amar i Ajna)
-
Nermina Ravlić
-
Anđelka Markić
-
Nadira Sahačić
-
Hazima Osmanhafizović
-
Ines Žmiro
-
K.D. (u nekim izvorima navedena inicijalima)
-
Slađana Milošević
-
Inela Selimović
-
Aldina Jahić
19. novembar ne treba proći kao još jedan datum u kalendaru. To treba biti dan kada muškarci, pojedinačno i kolektivno, pokažu da su spremni mijenjati pravila igre. Spremni da štite, da se liječe, da preuzmu odgovornost i da stanu uz žrtve, umjesto na stranu nasilnika. Za svaku od spomenutih imena, obaveza je da tražimo istinu, pravdu i promjenu. Stop femicidu.
